RAMShopSite

  • Oprema i alati za autogeno rezanje i zavarivanje
  • Zaštitna oprema, odjeća i obuća za autogeno rezanje i zavarivanje
Ram Rijeka Cebora Kemmpi Strojopromet

Moderni postupci zavarivanja

Zavarivanje je spajanje materijala gdje se materijali koje želimo spojiti na spojnom mjestu omekšavaju ili rastale. Na tom mjestu se spajaju uz dodavanje ili bez dodavanja materijala. Takav spoj nazivamo "zavareni spoj", a on se sastoji od "zavara" i susjednog materijala koji je strukturno promijenjen uslijed zavarivanja.

Zavarivanje je od osobite važnosti u industrijskoj izgradnji čeličnih konstrukcija, primjerice u brodogradnji, gradnji mostova, automobilskoj industriji, izgradnji teških strojeva, naftnoj i energetskoj industriji.

Moguće je zavarivati i većinu drugih metala (zavarivanje aluminija i bakra ćemo pokriti kasnije), ali i materijale poput stakla i polimernih materijala (plastika). U ovom tekstu ćemo se fokusirati na najčešće metode zavarivanja metala kao i na specifičnosti kod zavarivanja određenih metala.

MIG/MAG postupak zavarivanja

Naziv MIG/MAG dolazi od engleskih izraza Metal Inert Gas (Metal - inertan plin), odnosno Metal Active Gas (Metal - aktivni plin). Ovi izrazi u sebi sadrže i opis postupka, dok se kod MIG postupka zavarivanje ostvaruje pod zaštitom inertnog plina, kod MAG postupka aktivan plin sudjeluje u zavarivanju.

U inozemstvu se može naići i na izraz GMAW, odnosno Gas Metal Arc Welding. Riječ je o izrazu koji obuhvaća MIG i MAG zavarivanje, odnosno zavarivanje s taljivom elektrodom u zaštitnoj plinskoj atmosferi.

Kod MIG/MAG zavarivanja metalna elektroda namotana na kolut se potiskuje kroz vodilicu u pištolju za zavarivanje gdje se tali u električnom luku uz zaštitu plina i prenosi u rastaljeni metal kojeg se zavaruje. Kod MIG zavarivanja se koriste neutralni, odnosno inertni plinovi poput argona, helija ili njihovih mješavina. Kod MAG zavarivanja koriste se aktivni plinovi, najčešće CO2 i njegove mješavine s drugim plinovima, zbog ovoga se taj tip zavarivanja ponekad naziva i CO2 zavarivanje.

Najčešće primjene MIG/MAG zavarivanja su kod zavarivanja obojenih metala, zavarivanje tankih limova, visokolegiranih čelika i drugih metala koji se vežu s kisikom.

Riječ je o izuzetno brzoj metodi zavarivanja koja je primjenjiva na sve vrste metala, u svim položajima i moguće ju je automatizirati, odnosno robotizirati. MIG/MAG aparati za varenje kao i vezana oprema su doduše relativno skupi.

Zavarivanje TIG postupkom

Ime ove metode zavarivanja dolazi od engleskog izraza Tungsten Inert Gas, ali se ponekad može naići na izraz WIG zavarivanje od njemačkog izraza Wolfram Inert Gas. Tungsten, odnosno Wolfram su oboje nazivi za metal volfram.

U TIG postupku elektroda od volframa u neutralnom odnosno inertnom zaštitnom plinu se ne tali već usmjeruje intenzivan električni luk na metal kojeg želimo zavariti. Na ovaj način moguće je spojiti osnovni metal bez, ili prema potrebi uz dovođenje dodatnog materijala.

TIG metoda zavarivanja je vrlo precizna i visokokvalitetna. Iako je razvijena za potrebe zavarivanja magnezija i legura magnezija, danas se koristi za širok raspon metala. TIG zavarivanje koristi izmjeničnu struju za zavarivanje aluminija, magnezija i njegovih legura. Za zavarivanje nehrđajućih čelika, titana, bakra, čeličnih limova i ostalih materijala koristi se istosmjerna struja s minus polom na elektrodi.

Zaštitni plinovi koji se najčešće koriste za TIG zavarivanje su argon i helij koji štite materijal od onečišćenja. Zbog toga se ova metoda zavarivanja naziva i "argonskim zavarivanjem". Ovaj način zavarivanja je relativno spor, ograničen na tanke materijale i skup (zbog opreme, zaštitnog plina i volframa).

REL postupak zavarivanja

Kod REL metode zavarivanja skraćenica označava izraz ručno elektrolučno zavarivanje. U inozemstvu se koriste i izrazi MMA (Manual Metal Arc Welding) i SMAW (Shielded Metal Arc Welding). Pun naziv postupka je ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom.

U REL postupku zavarivanja varilac ručno uspostavlja električni luk između elektrode i radnog komada. Primjenjiv je na sve vrste metala uz istosmjernu ili izmjeničnu struju. REL je vrlo raširen postupak i jednostavan za rukovanje.

Riječ je o pristupačnoj metodi zavarivanja s jeftinom opremom, sa širokim izborom elektroda za različite primjene. Primjenjiva je za sve konstrukcijske čelike, svih debljina. Izvedivo je i u više slojeva.

Nedostatci ove metode su manja kvaliteta zavara zbog ručnog izvođenja postupka i mogućih pogrešaka kod prekida i uspostavljanja električnog luka.

Autogeno zavarivanje

Autogeno zavarivanje, odnosno plinsko zavarivanje, naziv je za metodu zavarivanja gdje se toplinska energija za zavarivanje dobiva sagorjevanjem plinova. Visoka temperatura koja se postiže sagaranjem plina zagrijava rubove metala kojeg želimo zavariti i prema potrebi dodatnog materijala.

Gorivi plinovi koji se koriste kod autogenog zavarivanja su acetilen, vodik, propan, butan, metan, gradski plin i sl. gorivi plinovi. Kisik i gorivi plin se miješaju u jednakom omjeru gdje se razvija vrlo visoka temperatura, primjerice kod acetilena i kisika 3.100 °C.

Zavarivanje plinskim plamenom koristi se za zavarivanje, čelika, sivog lijeva, bakra, aluminija i njihovih legura, osobito pri reparaturnim radova, primjerice kod reparacije lijevanog željeza. Riječ je o jednostavnom procesu zavarivanja uz nevelike troškove, ali uz sporu brzinu rada i potencijalnu opasnost rada s plinovima.

Zavarivanje kod različitih materijala

Kao što je spomenuto u tekstu, sve metode zavarivanja nisu primjenjive na sve materijale. Ovdje ćemo navesti neke od najčešćih materijala koji se zavaruju i njihovo ponašanja prilikom zavarivanja.

- Nelegirani konstrukcijski čelici

U nelegirane konstrukcijske čelike spada čelik s udjelom ugljika manjim od 2%. Ako je udio ugljika viši od 0,25% čelik je potrebno predgrijati kako bi se izbjeglo otvrdnjavanje prijelazne zone zavara. Koriste se bazične elektrode.

- Niskolegirani konstrukcijski čelici

Vrlo pogodni za zavarivanje su niskolegirani ugljično-manganski konstrukcijski čelici gdje udio ugljika ne prelazi 0,22% i udio mangana 1,6%. Kod većih debljina materijala potrebno je predgrijavanje uz bazične elektrode.

Kod konstrukcijskih čelika s dodatkom mangana i nikla potrebno je koristiti bazične elektrode s dodatkom mangana i nikla uz obavezno predgrijavanje.

Čelici s dodatcima kroma, nikla, vanadija i molidbena su nepogodni za zavarivanje. Skloni su zakaljivanju i pukotinama tako da je predgrijavanje obavezno kao i toplinska obrada nakon zavarivanja. Koriste se bazične elektrode s dodatkom legirajućih metala.

- Niskolegirani ili sitnozrnati čelici povišene čvrstoće

Dobro su zavarivi uz predgrijavanje, odgovarajuće elektrode i posebnu tehniku zavarivanja ovakvih metala gdje se čuva struktura ovakvih materijala.

- Visokolegirani nehrđajući konstrukcijski čelici

Riječ je o legurama čelika s kromom, gdje je ukupni udio kroma od 12% do 36%. Dodatni sastojci legure mogu biti nikal i molibden.

Krom pri zavarivanju reagira s kisikom i ugljikom, tako da je pri zavarivanju bitno zaštititi zavar od kisika, a udio ugljika u materijalu bi trebao biti ispod 0,06%.

- Zavarivanje sivog lijeva

Sivi lijev je vrlo slabo istezljiv i ne podnosi deformacije koje se događaju prilikom visokih temperatura i hlađenja kod zavarivanja. Riječ je o izazovnom procesu zavarivanja gdje se sivi lijev štiti od prenaglog hlađenja materijala što bi moglo uzrokovati pucanje, primjerice zagrijanim pijeskom.

- Zavarivanje aluminija

Aluminij i legure aluminija se mogu zavarivati svim postupcima zavarivanja, ali posebno učinkovito TIG i MIG postupcima zbog zaštitnih plinova uključenih u zavarivanje. Kod ulaska kisika u materijal stvara se aluminijev oksid koji ima vrlo visoko talište i teško se izdvaja iz taline. Više o zavarivanju aluminija možete pročitati u našem tekstu o zavarivanju aluminija.

- Zavarivanje bakra

Bakar se vrlo dobro zavaruje TIG i MIG postupcima zavarivanja. REL zavarivanje je moguće uz odgovarajuće elektrode i uz korištenje kratkog električnog luka.

Specifičnosti zavarivanja bakra su vrlo visoka toplinska vodljivost materijala zbog koje je potrebno dovođenje puno veće količine temperature kod varenja. Rastaljeni bakar se vrlo dobro veže s kisikom i vodikom, zbog čega je za osiguravanje kvalitetnog zavara njegova zaštita ključna.

Ram Rijeka Cebora Kemmpi Strojopromet
Zavarivanje

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.